
Bosanska kvadratura kruga
Autor*innen
Mehr zum Buch
Prvu tematsku cjelinu čine tekstovi okupljeni pod naslovom: O bosanskom autokefalnom kršćanstvu. Vječnu kontroverzu bosanskog srednjovjekovlja - Crkvu bosansku - ovaj tematski blok akcentira na izvornoj građi bosanske provenijencije, preciznije: putem ćirilskih povelja datiranih u XIV. i XV. stoljeću. Crkva bosanska nije tematizirana izravno nego posredno; u istraživački su fokus stavljeni njezini pripadnici – članovi feudalnih porodica Kotromanića, Pavlovića, Sankovića i Hranića-Kosača – koji su svoja vjerska shvaćanja izražavali putem isprava nastalih u njihovim kancelarijama. Drugoj tematskoj cjelini naslov je dao tekst Bosanski mitovi. Iako objavljen prije 15 godina, jednako je aktualan. Odraz je to stanja historijske svijesti kontaminirane mitskim i ideološkim naplavinama koje pogubno djeluju na političku kulturu sa etno-aparthejdom kao idejom vodiljom. Tekstovi treće tematske cjeline bave se historijom historiografije, a nastoje da s jedne strane ukažu na zasluge nekih autora u razvoju historijske znanosti u BiH, i s druge strane, žele napokon potaknuti istraživanja čiji bi se konačni smisao ogledao u jednoj sveobuhvatnoj studiji, koja evidentno nedostaje našoj historiografiji.
Buchkauf
Bosanska kvadratura kruga, Dubravko Lovrenović
- Sprache
- Erscheinungsdatum
- 2012
Keiner hat bisher bewertet.
- Titel
- Bosanska kvadratura kruga
- Sprache
- Bosnisch
- Autor*innen
- Dubravko Lovrenović
- Erscheinungsdatum
- 2012
- Seitenzahl
- 496
- ISBN10
- 9537035719
- ISBN13
- 9789537035716
- Reihe
- Schlagwörter
- Beschreibung
- Prvu tematsku cjelinu čine tekstovi okupljeni pod naslovom: O bosanskom autokefalnom kršćanstvu. Vječnu kontroverzu bosanskog srednjovjekovlja - Crkvu bosansku - ovaj tematski blok akcentira na izvornoj građi bosanske provenijencije, preciznije: putem ćirilskih povelja datiranih u XIV. i XV. stoljeću. Crkva bosanska nije tematizirana izravno nego posredno; u istraživački su fokus stavljeni njezini pripadnici – članovi feudalnih porodica Kotromanića, Pavlovića, Sankovića i Hranića-Kosača – koji su svoja vjerska shvaćanja izražavali putem isprava nastalih u njihovim kancelarijama. Drugoj tematskoj cjelini naslov je dao tekst Bosanski mitovi. Iako objavljen prije 15 godina, jednako je aktualan. Odraz je to stanja historijske svijesti kontaminirane mitskim i ideološkim naplavinama koje pogubno djeluju na političku kulturu sa etno-aparthejdom kao idejom vodiljom. Tekstovi treće tematske cjeline bave se historijom historiografije, a nastoje da s jedne strane ukažu na zasluge nekih autora u razvoju historijske znanosti u BiH, i s druge strane, žele napokon potaknuti istraživanja čiji bi se konačni smisao ogledao u jednoj sveobuhvatnoj studiji, koja evidentno nedostaje našoj historiografiji.