Sjećanja
Autor*innen
Parameter
- 334 Seiten
- 12 Lesestunden
Mehr zum Buch
Nevjerojatna životna priča obuhvaća mnoge događaje našega stoljeća. Eva Grlić rođena je u Budimpešti neposredno nakon sloma Sovjetske komune, od mađarsko–aškenaske majke i sarajevskog sefarda. Odrasla je u Sarajevu 20-ih i 30-ih godina, premošćujući sofisticirani svijet svoje majke i očev tradicionalni život. Školovanje je započela kod katoličkih redovnica, no s 17 godina morala je napustiti Sarajevo zbog građanskog rata u Španjolskoj. Preselila se u Zagreb, gdje je radila kao činovnica i postala sindikalno aktivna. Tamo se prvi put udala, a početak Drugog svjetskog rata zatekao ju je u rodilištu, gdje je rodila kćerku. One će kasnije biti jedini preživjeli članovi obitelji nakon holokausta, u kojem je izgubila 36 članova. Priključila se partizanskom pokretu otpora pod Titom i radila kao novinarka od 1942. do 1945. godine, sudjelujući u Titovoj kampanji. Oduševljenje poratnog doba i radost pri rođenju sina prekinuli su njezino uhićenje i iznevjereno povjerenje, o čemu piše u poglavljima o godinama provedenim u jugoslavenskom Gulagu. Nakon puštanja na slobodu, ponovno je započela život radeći kao činovnica u kemijskoj industriji i urednica tvorničkih novina. Iskreni zapisi su duhoviti i topli.
Buchkauf
Sjećanja, Eva Grlić
- Sprache
- Erscheinungsdatum
- 1997
- Einband
- (Hardcover)
Keiner hat bisher bewertet.
- Titel
- Sjećanja
- Sprache
- Kroatisch
- Autor*innen
- Eva Grlić
- Verlag
- Durieux
- Erscheinungsdatum
- 1997
- Einband
- Hardcover
- Seitenzahl
- 334
- ISBN10
- 9531880786
- ISBN13
- 9789531880787
- Reihe
- Schlagwörter
- Beschreibung
- Nevjerojatna životna priča obuhvaća mnoge događaje našega stoljeća. Eva Grlić rođena je u Budimpešti neposredno nakon sloma Sovjetske komune, od mađarsko–aškenaske majke i sarajevskog sefarda. Odrasla je u Sarajevu 20-ih i 30-ih godina, premošćujući sofisticirani svijet svoje majke i očev tradicionalni život. Školovanje je započela kod katoličkih redovnica, no s 17 godina morala je napustiti Sarajevo zbog građanskog rata u Španjolskoj. Preselila se u Zagreb, gdje je radila kao činovnica i postala sindikalno aktivna. Tamo se prvi put udala, a početak Drugog svjetskog rata zatekao ju je u rodilištu, gdje je rodila kćerku. One će kasnije biti jedini preživjeli članovi obitelji nakon holokausta, u kojem je izgubila 36 članova. Priključila se partizanskom pokretu otpora pod Titom i radila kao novinarka od 1942. do 1945. godine, sudjelujući u Titovoj kampanji. Oduševljenje poratnog doba i radost pri rođenju sina prekinuli su njezino uhićenje i iznevjereno povjerenje, o čemu piše u poglavljima o godinama provedenim u jugoslavenskom Gulagu. Nakon puštanja na slobodu, ponovno je započela život radeći kao činovnica u kemijskoj industriji i urednica tvorničkih novina. Iskreni zapisi su duhoviti i topli.