Wer glaubt, Karl Marx sei tot, der irrt. Die Krise des kapitalistischen Systems hat neues Interesse an seinen Ideen geweckt. Eric Hobsbawm, seit seiner Jugend überzeugter Marxist, zeigt, was wir noch heute von Marx lernen können. Ein Leben lang hat sich der Historiker aus Großbritannien mit den Widersprüchen beschäftigt, die seit der Finanzkrise selbst liberale Ökonomen am Weltbild eines schlichten Kapitalismus zweifeln lassen. Hobsbawms neues Buch zeigt, wie der Marxismus in den letzten 150 Jahren die angeblich alternativlosen Regeln der kapitalistischen Wirtschaft in Frage gestellt und widerlegt hat. In Hobsbawm hat Marx seinen souveränen Interpreten für das 21. Jahrhundert gefunden.
Petra Štrok Reihenfolge der Bücher (Chronologisch)




Ljudska vrsta razvila je sposobnost promišljanja nevidljivih mentalnih stanja drugih ljudi koju autor naziva "teorijom uma". Ona je bila neizmjerno važna za opstanak ljudi jer je našim precima omogućila suosjećanje i međusobnu suradnju, ali i varanje protivnika. Starije kognitivne strukture, naravno, nikad nisu iščezle, kao ni impulzivni, hedonistički i neinhibirani porivi koje sadrže. Povećanje broja članova skupine pridonijelo je razvoju jezika kao sredstva komunikacije i povećanja društvene kohezije, dok je ogovaranje odmijenilo timarenje kao glavni oblik društvene interakcije te je istodobno bila jeftina metoda reguliranja ponašanja članova skupine (osobito onih koji ostvaruju sebične interese na račun šire zajednice), koja je vodila u izolaciju i time smanjivala izglede za reproduktivni uspjeh, čime je omogućeno stvaranje moralnih pravila koja nisu ništa drugo doli logistički detalji po kojima članovi grupe mogu koegzistirati a da se međusobno ne unište. Kognitivna iluzija sveprisutnog boga koji kažnjava nemoralno ponašanje ujedno je bila i visokoadaptivni mehanizam koji je smanjivao mogućnost stvarne detekcije od strane drugih članova skupine. Takva je iluzija boga bila i važno rješenje za adaptivni problem ljudske brbljavosti, pogotovo u većim populacijama za koje su antropološka istraživanja ustanovila da uvijek uključuju koncept nadnaravnih sila zaokupljenih ljudskom moralnošću.
Kada su autori krenuli u potragu za podrijetlom obreda slobodnog zidarstva, nisu očekivali da će se pri tome uplesti u pretpovijesnu astronomiju ili razvoj kršćanstva. Svoj su zadatak završili 14 godina kasnije objavljivanjem ove knjige. U njoj iznose senzacionalan nov dokaz izveden na temelju najnovijih arheoloških otkrića, Biblije i prvih verzija slobodnozidarskih obreda. HIRAMOVA KNJIGA pripovijeda i priču iz Biblije, te opisuje događaje koji se u njoj ne spominju – među kojima je i tajna znanost astronomije, koja se, kako tvrde, u njoj skriva. Knjiga završava zapanjujućim otkrićem da je izgubljena znanost već jednom promijenila svijet, te da to može iznova učiniti.